BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Šta su autoimune bolesti?

nnm

Autoimune bolesti su one gdje sopstveni imunitet napada tijelo. Radi se o pogrešnoj reakciji gdje zaštitni mehanizmi ne razlikuju između prijatelja i neprijatelja organizma, znači između sopstvenih i stranih molekula bjelančevina. Ovaj mehanizam inače funkcioniše dobro, znači imuni sistem ne šteti sopstvenom organizmu. 

Ali kada dođe do greške u mehanizmu, T-limfociti prepoznaju neprijatelja u strukturama organizma i ne mogu više da naprave razliku između svojih i stranih ćelija i tkiva, te dolazi do hronične upale. Tijelo se bori protiv sebe samog.

Reakcije tijela kod autoimunih bolesti se mogu porediti sa alergijom, gdje imuni sistem reaguje također pogrešno, samo što su kod autoimunih bolesti reakcije protiv sopstvenih ćelija, a ne stranih (na primjer polena, namirnica, prašine itd.).

Do sada je poznato oko 65 autoimunih bolesti. Najčešće su dijabetes tip 1, reumatoidni artritis, multiple skleroza, Hašimoto bolest (upala štitnjače), Lupus erythematodes (bolest kože) i Morbus cron (hronična upala crijeva).

Postoji razlika između autoimunih bolesti koje napadaju samo jedan organ i one koje napadaju više organa.

Na primjer, kod dijabetesa tip 1 je “napadnuta” gušterača, a imuni sistem uništava ćelije koje produciraju inzulin.

Kod sistemskih autoimunih reakcija je pogođeno više organa, kao na primjer kod reume, gdje je obično bolešću pogođeno više zglobova u tijelu.

Zašto neko oboli od autoimune bolesti još nije jasno. Često je u igri više faktora, ali kod većine ovih bolesti geni igraju veoma važnu ulogu. Ukoliko postoji genetska predispozicija, znatno se povećava rizik oboljevanja od autoimune bolesti.

Ali ne zavisi sve samo od gena, postoje i drugi faktori koji utiču na nastanak bolesti. Tako na primjer, već ekstreman stres, infekcija određenim virusom ili čak i trudnoća mogu dovesti do pretjerane reakcije imuniteta.

Pušenje je značajan faktor rizika, a pretpostavlja se i da su promjene u načinu održavanja higijene, kao i nastanak novih vrsta bakterija uticale na povećan broj autoimunih bolesti. U dvadesetim godinama prošlog vijeka je Morbus crohn bila jako rijetka bolest, dok je danas broj oboljelih iz mjeseca u mjesec sve veći.

Nepovoljna činjenica kod autoimunih bolesti je da je njihova dijagnoza jako teška, jer su simptomi u velikom broju bolesti različiti, opšti i nespecifični. To znači da pacijenti često moraju obići više specijalista prije nego što dobiju pravu dijagnozu. Kada ljekar na kraju pretpostavi da se radi o autoimunoj bolesti, dijagnoza obično dolazi relativno brzo, jer pregledi krvi gdje se traže određena anti- tijela ne traju dugo.

Trenutno ne postoji terapija za potpuno liječenje autoimunih bolesti. Terapiraju se simptomi, najčešće kortizonima i imunosupresivima (koji usporavaju imunitet).

U određenim slučajevima se koriste lijekovi koji se inače upotrebljavaju u terapiji raka. Zadnjih godina su se na tržištu pojavili novi lijekovi, takozvani biologicals, koji dovode do sprečavanja djelovanja određenih upalnih supstanci u tijelu. Ovi lijekovi ne otklanjaju uzrok bolesti, ali prilično smanjuju simptome pacijenata. Zbog toga je kod mnogih autoimunih bolesti, kao na primjer kod reumatoidnog artritisa, danas moguć normalan život.

Na žalost, ne može se ništa (ili premalo) preventivno uraditi, jer se ove bolesti ne mogu spriječiti. Jedino što se može uraditi je pokušati živjeti zdravo, hraniti se zdravo i raznovrsno, kretati se i time pojačati imunitet


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton