BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Kad srce hoće da iskoči iz grudi

Untitled-1

Poremećaj srčanog ritma se javlja i kod zdravih osoba, naročito ako je vrijeme “teško”. Aritmije koje ne primetimo mogu biti ozbiljne, a one bezopasne da prate neprijatni simptomi.

Ubrzan ili usporen rad srca, “preskakanje” ili nepravilan puls, uvek uzrokuju nemir i teskobu zbog straha da je zdravstveno stanje ozbiljno. Većina osoba ne zna razlog poremećaja srčanog ritma i koliko ozbiljno to može da ugrozi srce.

Aritmije, odnosno poremećaj normalnog srčanog ritma, nastaje iz brojnih razloga. Mogu da se jave kod potpuno zdravog čoveka, kao i kod osoba sa određenim obolenjem. Neke aritmije ne stvaraju nikakve tegobe i primećuju se tek na rutinskom pregledu kod ljekara. Pacijenti nisu ni svesni poremećaja, a oni mogu biti kompleksni i da zahtevaju ozbiljno liječenje. S druge strane, postoje bezopasne aritmije, koje izazivaju vrlo neprijatne simptome .

Koje vrste aritmija postoje?
Prema mestu nastanka mogu biti pretkomorske i komorske, prve su po pravilu manje opasne i najčešće ne ugrožavaju život. Najučestalija je aritmija absoluta, karakteristična je po treperenju pretkomora. Zapravo, pretkomore tu rade svojim tempom, ali je rad komora nesinhronizovan. Aritmije mogu biti tahikardije, kada je povećan broj otkucaja srca u minuti i kreće se iznad 90 ili bradikardije sa pulsom ispod 60. Normalan rad srca podrazumeva 60 do 90 otkucaja.

Šta izaziva aritmije kod zdravih odoba?
– Kod potpuno zdrave osobe mogu da se jave zbog pretjeranog unosa kafe, energetskih napitaka, koka-kole, alkohola, droge kao što je kokain ili amfetamin. Stres i povećano lučenje adrenalina u organizmu takođe remeti srčani ritam. Zdrava osoba oseća brži i nepravilan puls, kao da će srce da iskoči iz grudi. Naravno, kada se uzročnik otklni, srce se smiruje i nastavlja normalno da radi.

Kada je poremećaj pulsa pokazatelj obolenja?
Kod najčešćeg poremećaja pulsa zbog ishemijske bolesti srca, odnosno neishranjenosti srčanog mišića, pacijent i ljekar tom problemu moraju pristupiti vrlo ozbiljno. Aritmije se javljaju i kod upale srčanog mišića, miokarditisa, pacijenat tada ima različite oblike srčane slabosti. Uzroci aritmija mogu biti i akutni infarkt miokarda, urođene srčane mane, bolesti srčanih zalistaka. Mogu da se jave i kod osoba sa poremećajem rada štitaste žlijezde, kada je njena aktivnost pojačana, kod poremećaja nivoa elektrolita, zbog lijekova kao što su antidepresivi, aminofilin, digoksin, bronhodilatatori. Nekada je to posledica operativnog lečenja ili infekcije. Međutim, bez obzira na to šta je dovelo do aritmije, opasnije je za osobe koje puše, piju alkohol, imaju povišen krvni pritisak i stalno su pod stresom.

Česte promjene vremenskih prilika, naročito kada je visoka temperatura praćena visokom vlažnošću, može da dovede do poremećaja srčanog ritma. Kada je toplo dolazi do širenja krvnih sudova i pada pritiska, što se prepoznaje po lupanju srca i ubrzanom radu. Ubrzan puls je normalan odgovor na pad krvnog pritiska. Ali, ako je puls mnogo brz, organizam može reaguje gubitkom svesti, odnosno kolapsom. Tada je neophodno posetiti ljekara. Ne treba potcenjivati nijedan simptom aritmija, jer je lejkar taj koji treba da utvrdi uzrok i predloži odgovarajuće lečenje.
Koji su najčešći simptomi?
– Osim preskakanja i lupanja srca, ubrzanog ili usporenog rada, kao i treperenja u grudnom košu, javlja se i stenokardija, to je pritisak i bol u grudnom košu. Sve ove simptome može da prati i kratak dah, nesvjestica, vrtoglavica, slabost do sinkope, odnosno potpunog gubitka svesti. Aritmije su naročito ozbiljne, ukoliko dođe do gubitka daha i bola u grudnom košu, koji su praćeni gubitkom svesti. U takvim okolnostima se hitno treba javiti ljekaru. Nekada su prisutni samo takozvani “kozmetski poremećaji”, koji ne izgledaju opasno, ali se u svakom slučaju moraju proveriti.

Kako se uspostavlja dijagnoza?
– Detaljna anamneza i klinički pregled su osnov za postavljanje dijagnoze poremećaja srčanog ritma. Zlatni standard predstavlja elektrokardiogram, odnosno EKG snimak srčane aktivnosti. Ergometrija, test opterećenja na pokretnoj traci ili biciklu, može da pokaže koronarne bolesti i da ustanovi uzrok aritmije. Sve češće se koristi i 24-satni holter, koji sve vreme bilježi otkucaje srca i poremećaj ritma. Veoma je bitna i ehokardiografija, odnosno ultrazvučni pregled srca, jer se na taj način vidi detaljno njegova struktura, anatomija, funkcija i debljina mišićnog zida, kao i valvularni aparat, srčani zalisci. Trebalo bi da se uradi i analiza krvi, da bi se utvrdili elektroliti, hormonski status, krvna slika.

KAKO SE LIJEČI?
Terapija za aritmiju nije potrebna kod osoba koje su dobrog zdravlja. Ukoliko postoje određeni simptomi i značajan poremećaj ritma, kada je broj preskoka veći od šest u minutu, lečenje je neophodno. Najvažnije je da se utvrdi uzrok aritmija. Ako je to stres, nervoza ili kafa, nespavanje, alkohol, cigarete, trebalo bi odmah promeniti navike. Kod nervoznih osoba, anksiolitici mogu da pomognu u ublažavanju tegoba, kao i metode relaksacije, vježbe opuštanja. Nepravilan rad srca se reguliše beta blokatorima, važno je da se redovno uzimaju, uvek u istoj dozi. Antiaritmici se ne preporučuju osobama koje nemaju srčane tegobe i koronarnu bolest zbog neželjenih reakcija. Pacijenti sa srčanom insuficijencijom, odnosno smanjenom funkcijom srca kao pumpe, zatim koronarnom bolešću i hipertenzijom, moraju se liječiti od osnovne bolesti. Kompleksni poremećaji pulsa zahtevaju pregled kardiologa specijalizovanog za poremećaje ritma, koji je u stanju da problem reši lijekovima, radiofrekventnom ablacijom ili ugradnjom posebnih vrsta pejsmejkera


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton