Marihuana je droga ili lijek? Ili možda oboje?

Službeni joj je naziv marihuana, dobiva se od biljke kanabis poznate i kao indijska konoplja. Prije se ta biljka koristila puno više i to za izradu užadi, odjeće, čak je i jedan model automobila početkom stoljeća bio izrađen od indijske konoplje. Danas su kvalitetna svojstva ove biljke pala u sjenu, a neka druga svojstva su došla u prvi plan.

Marihuana, u slangu poznata i kao trava, vutra, hašiš, skank (hašiš i skunk se dobivaju kemijskom obradom) danas je česta tema mnogih debata, o njoj se puno govori- je li štetna ili ne, treba li ju dozvoliti ili još jače zabraniti?

Mišljenje autora ovog teksta je da oni koji najviše raspravljaju o travi zapravo o njoj najmanje znaju. Na marihuani danas političari skupljaju bodove pred izbore umjesto da se educiraju i shvate što je marihuana, kako djeluje, koje su joj opasnosti, a koje eventualne blagodati.

THC i ostali aktivni sastojci

Marihuana sadrži oko 400 kemijskih tvari od kojih neka djeluju antibakterijski, neka opuštaju, a neka mogu uzrokovati halucinacije. Glavni sastojak kanabisa je THC. Skank sadrži i do 3 puta više THC-a od obične sušene marihuane.

Djelovanje marihuane

Kanabis se najviše koristi zbog svojeg opuštajućeg djelovanja. Najčešće se konzumira tako da se pomiješa s duhanom, stavi u rizlu i ono što se dobije je joint. Može se pušiti i u luli, koristiti u čaju ili miješati s hranom (poznati kolači od kanabisa). Kanabis djeluje kao blagi sedativ, opušta konzumenta, smiruje ga ili čini pospanim. Kanabis također:

• ima blagi halucinogeni efekt pa može uzrokovati distorziju stvarnosti
• na neke ljude djeluje stimulativno, pobuđuje kreativnost
• djeluje na inhibitore raspoloženja, čini konzumenta razgovorljivim i veselim
• potiče apetit pa konzumenti nakon jointa često posežu za hladnjakom

Marihuana kao lijek?

Puno se istraživalo može li se marihuana koristiti u medicinske svrhe. Najveći je problem u tome što ona ima jako puno sastojaka pa je teško jasno utvrditi koliko je njezino korištenje efikasno i sigurno. Jaka znanstvena podloga nedostaje, ali istraživanja i iskustva navode određene blagodati kanabisa. Na primjer, kanabis može smanjiti neželjena djelovanja kemoterapije. Lijekovi koji se koriste kod raka su među najjačima i često uzrokuju uzastopna povraćanja. Marihuana ublažava ta negativna djelovanja i olakšava život bolesnicima. Multipla skleroza druga je bolest kod koje ekstrakt kanabisa može biti koristan mada istraživanja to nisu potvrdila.

Popis bolesti na koje pozitivno djeluje marihuana temelji se uglavnom na tvrdnjama. Te bolesti ili simptomi su sljedeći:

• glavobolja i migrena
• astma
• prevencija srčanog i moždanog udara
• Parkinsonova bolest
• Alzheimerova bolest
• alkoholizam
• nesanica
• seksualna indiferentnost (kanabis može potaknuti seksualnu želju)

Rizici konzumiranja marihuane

Postoji i druga strana medalje, ona negativna. Dok pozitivna djelovanja nemaju čvrstu znanstvenu osnovu, ova negativna nažalost imaju.

Konzumacija marihuane smanjuje mogućnost koncentracije, smanjuje motivaciju, a učestala uporaba kod mladih može usporiti njihov psihološki razvoj. Konzumenti mogu postati anksiozni, napeti i sumnjičavi, u ekstremnim slučajevima paranoični. Uz sve to, oni koji konzumiraju Skank (veća količina aktivnih tvari) imaju priliku razviti i dodatne poteškoće, čak i shizofreniju. Kanabis loše djeluje na koordinaciju pa može uzrokovati probleme u vožnji ili pri hodanju.

Česta neželjena djelovanja uzrokovana uglavnom nekim od 400 kemijskih sastojaka u marihuani su:

• ubrzano kucanje srca
• nagle promjene krvnog tlaka
• smanjena plodnost kod žena

Ovisnost o marihuani

O marihuani je moguće razviti blagu ovisnost, simptomi su:

• žudnja za “novom dozom”,
• nemir,
• nagle promjene raspoloženja,
• problemi sa spavanjem,
• manjak apetita i drugi.

Jačina te ovisnosti nije ništa veća od recimo ovisnosti o cigaretama ili čak o kavi. Ipak, marihuana povlači velike kontroverze. Konzumenti s jedne strane naglašavaju blagodatno djelovanje na zdravlje i traže dekriminalizaciju ili legalizaciju. S druge strane su oni koji se tome protive bilo zato što marihuana uzrokuje ovisnost, bilo zbog nekih tradicionalističkih  stavova, bilo zbog činjenice da marihuana može dovesti i do upoznavanja neke teže droge i time do nove ovisnosti.

Čini se da je danas najčešće korišten argument protiv marihuane upravo taj da ona vodi do težih droga. To je istina, ali ne zato što je ona “slična samo slabija” od, recimo, heroina. Da je tako prvo bi trebalo zabraniti alkohol.

Marihuana može dovesti do težih droga upravo zato što je ilegalna. Da bi ju nabavio, konzument se mora kretati u “ilegalnom miljeu”. Dok se kreće u takvom miljeu velika je vjerojatnost da će nabasati i na neku drugu drogu (kokain, heroin i sl.) jer se njima trguje na isti način, ilegalno. Ukoliko bi se marihuana mogla legalno nabaviti konzumenti više ne bi morali nalaziti ilegalne kanale i time bi se udaljili od potencijalne opasnosti da pređu na teže droge.

Marihuana, alkohol, politika i legalizacija

Broj ovisnika o alkoholu znatno je veći od broja ovisnika o travi, ovisnici o alkoholu puno češće nanose štetu sebi i drugima bilo kroz nasilje ili tako što uzrokuju prometne nesreće. Ipak, niti jedan političar nije zaključio da alkohol treba biti ilegalan, a puno ih smatra da marihuana treba biti. Sigurno da je došlo vrijeme da se prepitaju hrvatski zakoni i da se učine određene izmjene.

Uzgoj marihuane

Danas, u doba Interneta, vrlo je lako doći do informacija. Postoje web stranice  posvećene tematici uzgoja indijske konoplje. Kanabis je vrlo zahvalna biljka, može rasti u raznim klimatskim uvjetima i ne zahtijeva previše njege. Ipak, ono što uzgajatelje najviše muči nije to kakvo treba biti tlo za sadnju ili na kojoj temperaturi držati biljke nego je to mogućnost da im na vrata pokucaju policajci koji će im oduzeti biljke, a vjerojatno i slobodu na neko vrijeme.

Označeno marihuana