BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Šetajte obavezno svaki dan!

setnja-svakidan

Poslednjih godina je naročito povećan je broj rekreativaca koji su kao svoj sport uzeli isključivo šetnju, smatrajući je najboljom i najednostavnijom aktivnošću koja ne zamara organizam. Mnoga istraživanja govore da šetnja zapravo ima potpuno iste prednosti za organizam kao i mnoge druge aktivnosti, među kojima je i trčanje. Kao što i ostale aktivnosti pomažu u opštem poboljšanju zdravlja, povećavanju kondicije, jačanju mišića i mršavljenju, tako i šetnja značajno doprinosi zdravlju. Ukoliko se upražnjava takozvano brzo hodanje, organizam reaguje potpuno isto kao i na klasično trčanje.

Kardiovaskularni hirurzi naročito vole šetnju. Zahvaljujući njoj, kako kažu, poboljšava se rad srca, ubrzava krvotok a samim tim i smanjuje otok nogu i zadebljanost vena na nogama. Utvrđeno je da smanjuje nivo takozvanog lošeg holesterola, a svakako da povećan nivo kiseonika u krvi doprinosi boljem radu svih organa. Kako šetnja posredno doprinosi i smanjenju telesne težine, te koristi primetiće i srce, kroz smanjeni pritisak na rad srčanog mišića i bolje varenje i razlaganje otrova iz organizma.

Kao i svaka fizička aktivnost, šetnja doprinosi boljem funkcionisanju mišićno-zglobnog tkiva, ali i razvoju kostiju. Stopalo se sastoji od 26 kostiju, koje se sa godinama deformišu i drugačije ležu na podlogu. Šetnja ih praktično vraća na mjesto, pojačavajući rad i ligamenata koji ih povezuju. Veoma je važno da osobe koje počinju sa šetnjom nauče kako se pravilno hoda, jer istraživanja pokazuju da mnogi zapravo i ne hodaju pravilno. Cilj je stati na petu, pa stopalo „srolati“ do prstiju i završiti na vrhovima nožnih prstiju. Tako se staje pravo i stopalo ne bježi levo i desno izazivajući krivljenje tijela. Poželjno je odabrati i odgovarajuću obuću koja ne steže i nije previše mekana, kako stopala ne bi gubila stabilnost i deformisala se.

Mnogi ljekari ističu da šetnja ima brojne prednosti koje nisu vidljive na prvi pogled i očigledne. Na primjer, zatezanje mišića stomaka, koje je neminovno kod dužih šetnji doprinosi boljem radu crijeva, što popravlja varenje. Sve češće se čuje da oni koji šetaju svakog dana imaju bolje varenje nego kada uzimaju lijekove, a znate i sami da šetnja postaje dio svake dijete kao najednostavniji način fizičke aktivnosti. Dugoročno gledano, svakodnevna šetnja smanjuje rizik od raka debelog crijeva, jer redovno varenje izbacuje toksine i otpad iz creva. Sličan je uticaj šetnje na rad žlezda, a kao posebna prednost ističe se i smanjivanje rizika od nastanka dijabetesa i to za oko 60%.

Priliv veće količine kiseonika u krv svakako se vidi i na drugim organima. Mozak koji je svakodnevno hranjen kiseonikom vremenom sve bolje radi i sporije stari, a smanjuje se i rizik od demencije. Utvrđeno je da šetnja povećava nivo endorfina i serotonina u krvi, oba su hormona koji utiču na raspoloženje. Mada mnogi tvrde da je šetnja, kao grupna aktivnost jedna od korisnih aktivnosti za opšte zadovoljstvo i raspoloženje, takav uticaj je sigurno prouzrokovan i fiziološki, dejstvom ovih hormona. Takva aktivnost smanjuje i stres a i povećava nivo vitamina D, jer se više vremena provodi na Suncu. Ovaj vitamin dokazano je jedan od boraca protiv raka i hroničnih bolesti.

Kažu ljekari ali i treneri da i šetnja može biti dobra kao deo fitnes rutine. Ako se recimo stegnu butine tokom šetnje, one će se zatezati, a cijelo tijelo će postepeno jačati i dobijati na kondiciji. Tokom šetnje može se mjenjati brzina, dužina i njen intenzitet što je čini najindividualnijom aktivnošću koja postoji. Dobra strana je što odgovara i onima koji nisu pripremljeni (a ni zainteresovani) za ozbiljnije vježbanje, a naročito za starije od 50 godina, među kojima je posebno interesantna.

Ljekari preporučuju šetnju svakoga dana po 30 minuta, najmanje 5 puta nedeljno. Ukoliko vam ne odgovara, možete podjeliti ovu rutinu na dve manje serije od po 15 minuta, ali bi onda bilo dobro da vikendom date sebi jednu relaciju od duže šetnje od oko sat vremena. Ipak, prilagodite je sebi. Dovoljno je izaći stanicu dvije ranije ili ne ulaziti u lift. Čak i malo koraka preko dana ima nekakav efekat, a može biti uvod u ozbiljnije bavljenje ovom rekreacijom.


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton