BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Epilepsija – uzroci i liječenje

Epilepsija je jedna od najčešćih bolesti u neurologiji te poremećaj funkcije kore na mozgu. Radi se o široko rasprostranjenoj bolesti kod koje se javljaju napadaji tokom kojih može nastupiti potpuni ili djelomični gubitak svijesti.

Pretpostavlja se da od epilepsije boluje preko 50 milijuna ljudi u svijetu. Pored gubitka svijesti može doći do gubitka metalnih funkcija, grčenja mišića, autoimunih funkcija i gubitka osjeta. Do napada dolazi iznenada, a može se manifestirati na brojne načine, ovisno o opsegu pogođenog područja na mozgu i o položaju.

Uzroci epilepsije

Još uvijek nije jasno zbog čega komunikacijski sistem koji se odnosi na mozak u određenim situacijama zakaže, jer brojne osobe koje boluju od epilepsije nemaju strukturni nedostatak. Kod ostalih su zabilježene ozljede koje su prethodile bolesti, a kod nekih se povezuje s tumorom na mozgu.

Treba razlikovati sekundarne, simptomatske, stečene, lezijske ili organske epilepsije koje su rezultat bolesti mozga ili organskih oštećenja. Kada je u pitanju kriptogena epilepsija vjeruje se da se radi o simptomatskoj epilepsiji. Uzroci napadaja mogu biti različiti, a ovo su neki od njih:

  • lezije ili tumor mozga
  • urođene mane
  • ovisnost o alkoholu i drogi
  • zatajenje bubrega
  • trovanje alkoholom
  • poremećaji elektrolita
  • metabolički poremećaji
  • nedostatak važnih tvari u prehrani
  • encefalitis
  • meningitis

Epileptički napadi

Postoje simptomi koji će prethoditi napadajima i zahvaljujući kojima ćete se moći pripremiti:

  • iznenadno lupanje srca
  • mučnina i povraćanje
  • pogrešna procjena o veličini određenih predmeta
  • osjećaj propadanja
  • nemotivirani pokreti
  • neobični zvučni signali
  • trnci u rukama

Aura uglavnom predstavlja prvi simptom napadaja, a mnogi ju opisuju kao promjenu ponašanja, emocija ili osjeta koja je svaki put ista prije napadaja.

Jedan od glavnih simptoma napada je abnormalna faza ponašanja koja ne traje dugo i naziva se konvulzijom. Ipak jedna takva epizoda ne smatra se epilepsijom sve dok ne dođe do nekoliko takvih napadaja.

Postoji grand mal ili veliki epileptični napadaj koji počinje s neuobičajenim električnim pražnjenjem u malom dijelu mozga. Takvo se pražnjenje brzo širi u priležeće dijelove na mozgu dovodeći do poremećaja funkcije cijelog područja.

Petit mal napadaji obično se javljaju prije pete godine. Oni ne uzrokuju simptome kao što je slučaj kod grand mala. Umjesto toga bolesnik može imati trzaje mišića, treptanje vjeđama. On u tom trenutku ne pada i ne pomiče se u trzajima nego jednostavno ne reagira.

Javi li se epilepsija kod djeteta ona obično traje sve do adolescencije. Tijekom napada dijete nije toliko svjesno onog što se događa, a mogući su i blaži trzaji ruke ili glave. Dijete se vjerojatno neće ničega sjećati, a može se dogoditi i za vrijeme spavanja.

 

 

Liječenje epilepsije

Otkrije li se uzrok napadaja, a koji se može liječiti poput infekcije, nenormalne razine šećera ili tumora, prvo će se liječiti to stanje. Nakon što liječenje krene u dobrom smjeru, postoji vjerojatnost da se napadaji neće morati liječiti.

Ako se uzrok napada ne može kontrolirati ili izliječiti, da bi se spriječili daljnji napadaji bit će potrebni antiepileptici. Dok dvije trećine nakon toga ima samo jedan napadaj, kod ostalih će se napadati ponavljati.

Budući da svaki napad predstavlja brzo i snažno stezanje mozga što može dovesti do oštećenja ili prijeloma kostiju, treba ih što prije spriječiti. Nagli gubitak svijesti isto tako može biti opasan jer može dovesti do ozbiljnih ozljeda, a električna aktivnost tijekom grand mala može dovesti do oštećenja na mozgu.

Lijekovi mogu smanjiti učestalost napadaja te kod nekih u potpunosti spriječiti grand mal epizode. Za razliku od opasnih napada, ti lijekovi nisu učinkoviti kada su u pitanju napadaji manjeg intenziteta.

Smatra se kako polovica bolesnika može prekinuti liječenje, a da ne dobije recidiv. Dok će neki suzbiti napadaje samo s jednim lijekom, drugi će morati uzimati više njih. Iako su takvi lijekovi učinkoviti, oni mogu imati i nuspojave kao što je pospanost. Svi koji uzimaju takve medikamente moraju se savjetovati s ljekarom.

Važno je nakon svakog napada zapisati sve pojedinosti o vremenu napadaja kao i datumu, koji su dijelovi tijela bili obuhvaćeni i sl. Zamolite bližnje da sve zabilježe kako bi mogli obavijestiti ljekara o važnim detaljima.


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton