BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Demencija i kako je izbjeći

Demencija je tegoba koja može pogoditi svakoga od nas. Bez obzira kakve su naše intelektualne sposobnosti u mladim danima, nema pravila ko će starenjem početi gubiti svoje mentalne sposobnosti. Demencija je upravo to – gubitak mentalnih sposobnosti, koje uključuju pamćenje, razmišljanje i logičko zaključivanje, dakle, sve ono što nas čini razumnim ljudima. Kako bi se gubitak mentalnih sposobnosti mogao nazivati demencijom, on mora biti dovoljno velik da osoba koja pati od njega ne može normalno funkcionirati i brinuti se o sebi, odnosno da je njen svakodnevni život ovom tegobom ugrožen.

Najveći problem kod demencije je što ona nije bolest, već samo simptom. Zbog toga se često ne može niti liječiti niti izliječiti. Demencija je izlječiva samo ako je izlječiv i njen uzrok, poput alkoholizma, uporabe droga, opijata ili lijekova, nedovoljno dobre prehrane kojoj fale nutricionistički vrijedni sastojci i slično. U tom slučaju se uklanjanjem uzroka uklanja i simptom. Ali ako je demenciji uzrok starost, propadanje moždanih i živčanih funkcija, razne bolesti mozga ili slične tegobe, onda je i ona, na žalost, ne-reverzibilna.

Najčešći uzrok demencije je Alzheimerova bolest. Prvi njen simptomi je lagani gubitak pamćenja koji postaje sve veći, sve dok osoba posve ne izgubi moć prosuđivanja, pamćenja, donošenja odluka, čak i govora. Uz ovu bolesti, postoji još pedesetak uzročnika demencije, od kojih je čak 80% neizlječivo.

Uzroci demencije

Glavni uzročnici demencije su:

• bolesti koje uzrokuju degenerativne promjene živčanih stanica u mozgu, to su Alzheimerova, Parkinsonova i Huntingtonova bolest
• bolesti krvnih žila, moždani i srčani udar
• propadanje moždanog tkiva zbog izlaganja alkoholu i drogi
• siromašna prehrana i nedovoljan unos vitamina, npr. vitamina B12, važnog za funkcioniranje mozga
• infekcije koje utječu na središnji živčani sustav, npr. AIDS
• ozljeda glave – jaki udarac u glavu može imati trajne posljedice baš kao i dugotrajno izlaganje glave udarcima (čemu su izloženi npr. boksači i nogometaši)
• bubrežne, jetrene i plućne bolesti također ponekad uzrokuju pojavu demencije

Mogućnost da se oboli od demencije moguće je smanjiti ako se pridržavate izbjegavanja glavnih uzročnih faktora, za koje je dokazano da imaju ulogu u nastanku demencije. Dakle što više stvari s liste izbjegnete ili regulirate šanse za razvoj demencije su puno manje.

Na žalost, istraživanja su pokazala da čak 50% ljudi starijih od 80 godine počnu pokazivati simptome ove tegobe. Rizične skupine su stoga svi stariji od 85 godina, ali i oni stariji od 65, od kojih od Alzheimera oboli 10%. Što se tiče spola, žene su ugroženija skupina i to za dvostruko više.

Očekivano je da su ugrožena grup i ljudi koji su nekada za života ozlijedili glavu, jer demencija je posljedica bolesti mozga, pa se tu lako povuku paralele, baš kao i kod činjenice da je vjerojatnije kako će od ove bolesti oboljeti ljudi koji su za života bili kronično izloženi toksinima, primjerice aluminija. Ali neobično je to što je veća vjerojatnost da će od demencije oboljeti i ljudi nižeg stupnja obrazovanja, odnosno niže stručne spreme. Možda je stvar u tome da obrazovani ljudi najčešće više koriste svoje intelektualne sposobnosti pa im mozak ostaje u boljoj “formi”. Uzrok može biti i to da se manje obrazovani ljudi najčešće bave opasnijim poslovima, izloženiji su toksičnim i nezdravim uslovima života.

Kako spriječiti demenciju

Kao što smo spomenuli, demenciju je u većini slučajeva nemoguće izliječiti, sve što je moguće je usporiti njeno napredovanje. Ono najbolje što se može učiniti je spriječiti demenciju. Iako ništa nije garancija uspjeha, istraživanja pokazuju da određene navike i načini života ipak povoljno djeluju na sprječavanje ili odlaganje ove tegobe.

Pa je tako vrlo važno biti u dobroj tjelesnoj formi. Najvažnije je to zbog tlaka, kojeg za sprječavanje demencije treba održavati niskim, odnosno paziti da ne bude previše visok. Puno je bolje regulirati tlak zdravim načinom života nego lijekovima, zato uvedite u svakodnevnu rutinu aktivno vježbanje, zdravu prehranu, ograničite dnevni unos soli i održavajte optimalnu tjelesnu težinu.

Kao i na krvni pritisak, važno je paziti i na holesterol. To se također može postići zdravom prehranom tjelesnom aktivnošću, te izbjegavanjem poroka i loše hrane. Pušenje, konzumacija alkohola i prekomjerno uzimanje kofeina, mogu značajno ubrzati razvoj mentalnih oštećenja, stoga ih se trebate kloniti ako ih želite spriječiti.

Uz tjelesnu aktivnost, vrlo je važno održavati i onu mentalnu. Nije važno koliko ste obrazovani, ali je važno da mozgu priuštite mentalne izazove, bilo čitanjem knjiga, rješavanjem zagonetki, učenjem novih jezika, zanata, vještina, igranjem strategijskih igrica, razgovorima koji zahtijevaju promišljanje i slično. Zapamtite da je i mozak mišić, ako ga ne koristite, mogao bi zakržljati. Isto tako, što ga više trenirate, to će biti jači.


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza

Funded by Norwegian Ministry of Foreign Affairs | Implemented by and | In cooperation with Ministry of Health of Tuzla Canton