BHZdravlje

Nema reklama za prikazivanje


Hrana koja sadrži vitamin A

 

U grupu organskih otapala i vitamina topivim u mastima spada i vitamin A koji je zbog netopivosti u vodi stabilan prilikom kuhanja. Važan je za vid, rast, obnovu i funkciju kože, a pomaže i u očuvanju mukoznih membrana usne šupljine, grla, nosa i pluća smanjujući osjetljivost na infekcije. Također je važan i za funkciju i očuvanje mjehura, probavnog sustava i bubrega, a u prirodi se nalazi u dva oblika, provitaminu A i vitaminu A.

Preteča vitamina A je beta karoten koji se na kraju pretvori u vitamin A. Koliko je vitamin A važan u sprečavanju starenja govori i to da se često stavlja u razne kozmetičke proizvode kako bi se poboljšao izgled i elastičnost kože. Nadalje, vitamin A se smatra jednim od najjačih antioksidansa koji postoje, a upravo ovaj vitamin će spriječiti pojavu raka i promjene na zdravim stanicama.

Postoji gama, alfa i beta karoten, a najvažniji je beta koji osigurava 2/3 vitamina A koje su neophodne. Beta karoten se u organizmu pretvara u vitamin A samo po potrebi, zbog čega nije toksičan ako se konzumira u većim količinama.

On pomaže u lučenju probavnih sokova koju su neophodni da bi se proteini pravilno degustirali. Utječe i na brzinu sinteze RNA, a ostale važne funkcije vitamina A uključuju očuvanje vida te čvrstoću kostiju i zuba.

Vitamin A u hrani

Vitamin A se nalazi u životinjskim namirnicama koje se nalaze s lipidima, uljima i mastima, a izvor vitamina A je beta karoten koji se nalazi u biljnim pigmentima. Jedan od najbogatijih prirodnih izvora vitamina A se smatra ulje riblje jetre zbog čega se taj proizvod svrstava u prehrambene suplemente.

Veće količine vitamina A se mogu pronaći u pojedinim animalnim tkivima u kojima se odvija metabolička konverzija karotena iz hrane u vitamin A. U povrću se nalazi beta karoten, a u najvećim količinama je prisutan u špinatu, tamnozelenom lisnatom povrću, mrkvi i kupusu. Ima ga i u naranči te ostalim žutim i crvenkastim plodovima voća.

Najbolji izvori vitamina A se nalaze u bubrezima, jetri, mliječnim proizvodima, jajima, mlijeku, marelicama, narančama, ribljem ulju, margarinu, maslacu, rajčici, mrkvi i špinatu. Na potrebu vitamina A u hrani utječe oblik u kojem se unosi, defekt jetre, probavni defekt, veličina pričuve u jetri, bolest, a deficit može nastati kada se jave kronične bolesti gušterače, jetre i tankog crijeva. Karoten se u tim slučajevima ne može provesti u vitamin A.

Noćno sljepilo

Zemlje u razvoju često se susreću s problemom pravilne prehrane u kojoj se može naći manjak vitamina, što dovodi i do sljepoće prije 21. godine.

Jeste li upoznati s pojmom noćno sljepilo? Pod noćnim sljepilom smatra se ograničenost vidljivosti u mračnim ili slabo osvijetljenim prostorijama. U čak 95 posto slučajeva radi se o noćnom sljepilu čiji je glavni uzrok upravo nedostatak vitamina A koji nastaje u jetri razgradnjom beta karotena.

Vitamin A važan je za ljepotu i zdravlje kože, bolji imunitet te štiti tijelo od štetnih utjecaja sunca i slobodnih radikala. Nedostatak vitamina A najbolje se može vidjeti po suhoj koži, promjenama na sluznici te kao noćna sljepoća.

Previše vitamina A

No, prije nego što navalite na hranu u kojoj ima najviše vitamina A, budite oprezni jer ovaj vitamin se jako dobro može zadržati u tijelu pošto nije topiv u vodi. Simptomi prevelikih količina vitamina A u tijelu uključuju mučninu, glavobolju, povećanje jetre te promjene na njoj, povraćanje, gubitak težine te suhoću usta. Postoje čak zabilježena trovanja sa smrtnim ishodom.


Podijeli s prijateljima

Vezani sadržaji

BH Zdravlje na facebooku


Komentariši


Vremenska prognoza